Petar Konjović (1883–1970)

Život

Petar Konjović

Rođen u Čurugu. Školovao se u novosadskoj Srpskoj gimnaziji, a potom u somborskoj Učiteljskoj školi, gde mu je nastavnik muzike bio Dragutin Blažek. Od 1904. do 1906. studirao kod Karla Štekera u Pragu. Od 1906.godine, radio kao nastavnik muzike u Zemunu, a od naredne godine i u Muzičkoj školi u Beogradu. Bio je direktor opere u Zagrebu, 1921–1926, upravnik osječkog (kasnije udruženog osječkog novosadskog i splitskog) pozorišta i direktor Narodnog kazališta u Zagrebu, 1933–1935. Od 1939 do 1950. je redovni profesor na Muzičkoj akademiji u Beogradu, dva puta i rektor (1939–1943 i 1945–1947). Od 1937. bio je dopisni član Akademije nauka u Pragu, a od 1946. dopisni član Srpske akademije nauka, gde je osnovao Muzikološki institut i bio njegov prvi direktor, 1947–1954. Bio je član Internacionalnog muzikološkog društva u Bazelu.

Pripada generaciji kompozitora koja se na muzičkoj sceni pojavila u prvoj deceniji XX veka, koja je, oslanjajući se na tradiciju starije kompozitorske generacije (Stevan Mokranjac, Josif Marinković), osavremenila romantizam nacionalnog usmerenja tadašnjim tekovinama modernih smerova evropske muzike.


Kompoziconi stil

Najveći deo Konjovićevog opusa inspirisan je folklorom našeg podneblja, prožetim dubokim, psihološkim realizmom, naročito kada je reč vokalnim i scenskim delima, po uzoru na Modesta Musorgskog ili Leoša Janačeka. Ova dela se odlikuju vokalnom deonicom koja prati fleksiju govorne reči. Muzički jezik poznog romantizma, prisutan u Konjovićevim delima, uz elemente impresionizma, ali i folklora, osavremenjen je i jedan od prvih u našoj sredini koji se otvara ka savremenim evropskim strujanjima.


Nagrade

1953. Orden rada I reda.

1960. Sedmojulska nagrada za životno delo.


Značajna dela

Opere

Ženidba Miloša Obilića (Vilin veo), 1917.
Knez od Zete, 1927.
Koštana, 1931/1939/1948
Seljaci, 1951.
Otadžbina, 1960.

Simfonijska dela

Simfonija u c-moll-u, 1907.
Na selu, simfonijske varijacije, 1915.
Simfonijski triptihon iz Koštane, 1935.
Makar Čudra, simfonijska poema, 1945.
Tri psalma, za gudački orkestar, 1964.

Koncertantna dela

Jadranski kapričo, koncert za violinu i simfonijski orkestar, 1936.

Kamerna muzika

Prvi gudački kvartet u d-moll-u, 1906/1917.
Drugi gudački kvartet u f-moll-u, 1937.
Koncetna svita za duvački kvintet, 1940.
Sonata quasi una fantasia, za violinu i klavir, 1944.
San letnje noći, svita za duvački kvintet, 1945.

Solo pesme i horovi

Lirika, pesme za glas i klavir, 1903–1922.
Moja zemlja, 100 jugoslovenskih narodnih pesama za glas i klavir, 1905–1925.
Tri ženska hora sa klavirom, 1906/1916.
Zagorski pejzaži za ženski hor i klavir, 1918.


Značajna izvođenja

Vilin veo, Zagreb, 1917. i 1922.
Prvi gudački kvrtet, Zagreb 1917. i Pariz 1919.
Na selu, Beograd i Pariz 1920.
Simfonija u c-moll-u, Zagreb, 1923.
Koštana, Zagreb i Beograd, 1931, Prag 1935.
Jadranski kapričo, simfonijski orkestar Radio Beograda, 1939; prvo javno izvođenje, Beogradska filharmonija, 1952.
Makar Čudra, Beograd, 1946.


Značajna izdanja (notna i audio izdanja)

Dela je izdavalo odeljenje za likovnu i muzičku umetnosti Srpske akademije nauka i umetnosti.